02/01/2014
Palaeatusi su slatkovodne ribe, naseljavaju pritoke brazilske reke La Plate i sporotekuće reke Urugvaja. Paleatusi su ribe dna, a u prirodi se hrane larvama insekata koje tu prebivaju, ostacima biljaka, insektima, crvićima i račićima. Uneti u evropske akvarijume još 1876. godine, ali pod pogrešnim imenom.
Telo ribe je valjkasto, kratko i sabijeno, sa izrazito velikom glavom i grbom iznad nje. Boja leđa je i grbe je olovnosiva, dok su bokovi metalnosjajni. Trbuh ribe je rozo ili narančaste boje, što se, zbog ikre, posebno primeti kod polno zrelih ženki. Po telu se nalaze pravilno raspoređene, krupne, tamne mrlje neodređenog oblika.
Paleatusima odgovara hladnija voda bogata kiseonikom, od 20 do 24°C. Preferiraju gusto zasađene akvarijume zbog svoje plašljivosti. Jatašice su, pa je stoga poželjno u akvarijumu držati barem 8 primjeraka ovih riba. Vrlo su miroljubive, kako prema drugim ribama, tako i unutar vrste. Mogu se držati sa svim ribama kojima ne mogu stati u usta. Jedini problem sa paleatusima može biti pružanje dovoljno nežnog supstrata - brčići paleatusa, koji im služe za pronalazak hrane, osetljivi su na oštre kamenčiće koji ih mogu u potpunosti uništiti. U akvarijumskim uslovima hrani će se ostacima hrane (zbog čega se popularno nazivaju "čistačima"), tonućim tabletama za ribe dna, smrznutim ili osušenim tubifeksom, a gricka će i alge sa vodenog bilja. Osvetljenje ne sme biti prejako, a voda mora biti besprekorno čista. Bistra i kiseonikom bogata voda je glavni preduslov za gajenje svih vrsta roda Corydoras. Ukoliko voda ne sadrži dovoljno kiseonika, paleatusi će izranjati na površinu velikom brzinom i gutati vazduh. Nestašicu će osetiti i druge ribe, pa je tada poželjno u akvarijum uneti kiseonik preko vazdušne pumpe, a pomoći će i ako izlaznu cev filtera okrenemo tako da razbija površinu vode.