Vet Centar

02/06/2025

Up for adoption 🖤

29/05/2025

Amon

28/05/2025

Ovo je Lejla. Pronađena je na ulici s ranom velikog obima u predjelu vrata, koja je zahtijevala hitnu hiruršku intervenciju.

Proces zarastanja bio je zahtjevan, ali uz adekvatnu njegu, redovne kontrole i puno strpljenja, rana je uspješno sanirana.

Na slikama je prikazan postepeni proces zacjeljivanja, od marta do maja.

Kakva transformacija za samo dva mjeseca! 🖤

27/05/2025

Bela

23/05/2025

20/05/2025

Sunny from Prača shelter

15/05/2025

ANALNE ŽLIJEZDE
I psi i mačke imaju analne žlijezde – to su male vrećice smještene sa strane anusa (lateralno). Njihov sekret se izbacuje prilikom defekacije i služi za obilježavanje teritorije. Zato psi često njuškaju zadnjice kad se upoznaju – tako “čitaju” hormonalni status druge životinje.
Fiziološki, analne žlijezde se prazne same kad životinja ima normalnu, tvrdu stolicu. Međutim, ako je stolica mekana ili tečna (dijareja), može doći do zadržavanja sekreta. Najčešći uzrok problema s analnim žlijezdama je neadekvatna ishrana.
Kako prepoznati problem?
• pas vuče zadnjicu po podu
• pojačano liže ili gricka zadnji dio tijela
• odbija da sjedne
• otežano obavlja nuždu
• osjeća se jak, neprijatan riblji miris

Ako se žlijezde ne prazne redovno, sekret postaje gust i teško se izbacuje. To može dovesti do upale, apscesa, pa čak i pucanja žlijezde ako se ne tretira na vrijeme.

Ko može imati problem?
Psi svih veličina i uzrasta – iako su male rase naročito sklone.
Prevencija:
• ishrana bogata vlaknima
• redovni pregledi i, po potrebi, manualno pražnjenje analnih žlijezda kod veterinara ili grumera

12/05/2025

Nellie

07/05/2025

Sanna

01/05/2025

Sretan praznik rada!
Poštovani klijenti, obavještavamo vas da su dani 1. i 2. maj neradni. Vidimo se ponovo u subotu, 3. maja, po redovnom radnom vremenu.
Vaš Vet Centar tim

29/04/2025

Buhe su najčešći ektoparaziti kućnih ljubimaca. Riječ je o malim, bezkrilnim insektima koji se hrane krvlju životinja. Najčešće vrste su Ctenocephalides felis (mačja buha), koja se nalazi i na mačkama i na psima, i Ctenocephalides canis (pseća buha).
Ženka buhe već 1–2 dana nakon što se nastani na domaćinu počinje polagati jaja – i do 50 dnevno. Jaja padaju na pod, a iz njih se za 1–6 dana razvijaju larve. Larve kroz nekoliko dana do sedmica prelaze u stadij kukuljice. Kukuljica može mirovati i do godinu dana, a na prelazak u adultni oblik podstiču je toplota, CO₂, pokret i vibracije.
Buhe se najčešće “pokupe” iz okoline (dvorišta, parka, stana), posebno ako ljubimac nije zaštićen od ektoparazita. Rjeđe se prenose direktnim kontaktom među životinjama.
Klinička slika: jak pruritus i grickanje kože, pojačano lizanje, opadanje dlake (posebno na vratu, leđima, repu i unutrašnjim stranama butina), tamne tačkice (f***s buha), zadebljala i perutava koža. Kod mladih životinja može se javiti anemija. Česta je i alergijska reakcija na pljuvačku buha – buhin alergijski dermatitis.
Buhe mogu prenijeti jaja trakavica. Larve buha gutaju ta jaja iz okoline, a ljubimac može progutati buhu lizanjem i tako se zaraziti trakavicom.
Dijagnoza: temelji se na kliničkoj slici i pregledu dlake. Na svijetloj dlaci buhe i izmet su lako uočljivi. Kod tamne dlake koristi se vata navlažena vodom – ako ostanu crvenkasto-smeđi tragovi, riječ je o f***su buha.
Buhe ne parazitiraju na ljudima, ali mogu ugristi i prenijeti određene patogene. Iako nisu tipične zoonoze, predstavljaju zdravstveni rizik.
Borba protiv buha: temeljito usisavanje stana (uključujući madrace, tepihe i sofe), odmah izbacivanje usisanog sadržaja, te tretman prostora insekticidima.
Prevencija: redovna zaštita antiparazitskim sredstvima – spot-on preparati, tablete i ogrlice.
Za svaku sumnju – obratite se veterinaru!