17/07/2025
Pregled načina na koji postupamo sa životinjama i kako bi se drugačije moglo postupati.
U našoj zajednici životinje se koriste kao učinkovito proizvodno sredstvo, koje više nije u skladu s znanstvenim shvaćanjima da su životinje na različite načine svjesne, da osjećaju i mogu trpjeti bol.
Trebamo li koristiti životinje?
Tko nam daje pravo da koristimo životinje kao proizvodno sredstvo, a često ih niti ne tretiramo kao živa bića s osjećajima?
U Bibliji Bog je rekao: "Vladajte ribama morskim i pticama u zraku i svakim živim bićem koje se kreće zemljom" (Postanak 1:28).
Ali da li nam je dao dozvolu za loše postupanje sa životinjama?
Ne, nije. Bog je čak dao ljudima zakone za dobrobit životinja. Morali su im dati odmor i hranu, pružiti im pomoć kad su u potrebi i zaštititi ih od ozljeda (Izlazak 23: 4-5; Ponovljeni zakon 22:10; 25:4).
Kur'an je također jasan: "On je onaj koji vas postavlja za Svoje namjesnike na Zemlji."
(Kur'an 35:39). No ipak, On je jasan da ta odgovornost nije bezuvjetna. Za one koji ne ispunjavaju uvjete koji ograničavaju ovu odgovornost, vrijedi sljedeće: "Potom ćemo ga vratiti u najniži i najslabiji izgled." (Kur'an 95: 5). Ukratko, iako svete knjige čine čovjeka vladarom životinja na Zemlji, te su knjige podjednako jasne da sa dužnostima dolazi i odgovornost. Izgleda da današnje društvo ne poštuje te božanske dužnosti.
E sad, imaju li životinje osjećaje?
Danas se većina znanstvenika slaže da su svi kralježnjaci, sisavci, ptice, gmizavci, vodozemci i ribe u različitoj mjeri svjesni, da osjećaju i mogu trpjeti bol. Donedavno su razmišljali drugačije. "Oni koji ne znaju govoriti, ne osjećaju bol." Dugo je to bilo opće prihvaćeno u znanstvenom svijetu. Pa do 1980-ih liječnici su operirali ljudske bebe, koje nisu mogle govoriti, bez korištenja anestezije!
Srećom, sada znamo više. Životinje ne govore, ali jako trpe. Patnja životinja na nas utječe sve više i
više. Pa ipak, svijest o načinu na koji trpe životinje zbog nas, nažalost je vrlo ograničena.
Većina životinjskih vrsta ima neuronske mehanizme upozorenja koji su poznati pod općim izrazom
"nociceptivnost" (osjetljivost na bol). Ona upozorava njihovu osjetljivost na ono što ih može ozlijediti ili
ubiti. Kad se uplaše, otkucaji srca kičmenjaka se ubrzavaju. Oni imaju moždane strukture koje nalikuju našem limbičkom sustavu (većim dijelom rubni dijelovi mozga), području kojim upravljaju emocije. Njihovo ponašanje i njihova struktura mozga dokaz su da životinje imaju svijest. A to znači da osjećaju bol. Činjenica da životinje mogu tugovati, a samim tim i osjećati, poznata je od slonova. Majmuni, kitovi, žirafe, patke i čitav niz drugih vrsta, od domaćih životinja do kućnih ljubimaca, također pokazuju ponašanje tugovanja i sreće.
U ljeto 2018. godine postala je široko poznata tuga kita ubojice, koja je svoje dijete držala na površini sedamnaest dana i napravila sa svojim mrtvim potomkom putovanje u dužini od 2.400 kilometara. Potom ga pustila i ponovo počela loviti hranu s grupom u kojoj je živjela.
Imaju li životinje osobnosti?
Ljudima koji imaju kućne ljubimce dobro je poznata činjenica: mačke, psi i konji imaju svoju osobnost,
imaju svoje osobene karakteristike.
U svom uvodnom obraćanju u veljači 2019. godine, kao izvanredni profesor Životinjske Osobnosti na
Sveučilištu i Istraživalištu Wageningen u Nizozemskoj, profesor Kees van Oers istaknuo je kako se možemo bolje ponašati prema životinjama ako znamo njihovu osobnost. Osobnost ljudi u velikoj mjeri određuje njihovu sreću, zdravlje i uspjeh. A budući da je osobnost tako bitna kod ljudi, postavlja se legitimno pitanje: zašto se to ne bi odnosilo i na životinje?
Među njima je mnogo mudrih životinja. Mudrost koju posjeduju vrijedna je, jako, i nama ljudima.
Životinje imaju cijeli niz osjećaja. Svijet treba znati o ovom obliku komunikacije. ♥️ Slušajte životinje!
Ljudi nemaju ekskluzivno pravo na govor. (Piek Stor, U tišini sve čuješ).
Moj, osobni dokaz - moj Pas 🐶.
Imaju li životinje dušu?
"Neka zemlja izvede živa bića, svako prema svojoj vrsti: stoku, stvorenja koja se kreću zemljom i divlje životinje, svako prema svojoj vrsti. I bi tako. "(Postanak 1:24).
Nažalost, ideja da životinje nemaju dušu često je dovodila do mnogih oblika zlostavljanja životinja.
Duša se gleda kao Božja tajna i otkriva dublji sloj života. Duša bi da poznaje kako bi trebalo da jeste - radost i sreću života ✨, a dobi na poklon - život u strahu, boli i patnji.👺🙈🙉🙊
Ljudi i životinje treba da žive u skladu jedni s drugima ☀️🏞️👣🐾.
Webb, autor knjige O Bogu i psima, pozivao se na izjave starozavjetnih proroka, poput Amosa, Ezekiela i Miheja. Prema teologu, svaki dobar odnos ljudi i životinja odražava se na stanje zagrobnog života. "Sve životinje idu Bogu." 🤍
Kad se svijet uvjeri, a ne može izbjeći da jednog dana dođe do takvog uvjerenja, da su
životinje vječne kao i mi sami, tada će stalna mučenja, kojima su svakodnevno izložene životinje, nakon što zazovemo izljeve proklinjanja od strane društva općenito, prisiliti sve vlade da zaustave te barbarske i sramotne prakse nad životinjama.
Sve ove spoznaje bi trebale imati posljedice na naše odnose sa životinjama. Nadam se. Ako smatrate drugačije, voljela bih da nam pišete, obrazložite u komentaru.
Život je jednako dragocjen nama kao i životinji. Životinja je jednako ljubeća, brižna i ljubazna
prema svojoj djeci kao i mi.
Životinja nam možda neće moći reći, ali može izraziti očima i izrazima.
Osjeća radost i sreću.
Bespomoćni su u našim okrutnim rukama i ranjivi od naše opake pohlepe.
❤️🩹
PAWTREATOS
