22/08/2025
BARTONELOZA---Bolest mačjeg ogreba (groznica mačjeg ogreba)
-spada u skupinu zoonoza, tj. zaraznih bolesti zajedničkih ljudima i nekim životinjama. Prenose je mačke grebanjem, ugrizom ili kontaktom mačje sline s oštećenom kožom ili okom. Čovjek se može zaraziti i posredno, dodirivanjem očiju neopranim rukama nakon maženja mačke.
•Uzročnik je Bartonella henselae, gram-negativna bakterija štapićastog oblika. Najveći rezervoar ove bakterije je kućna mačka, a drugi je mačja buha. -Otprilike 40 posto mačaka se u nekom dijelu života susretne s ovom bakterijom.
Najvjerovatnije se zaraze ugrizom buhe ili putem kontakta izmeta buhe s otvorenom ranom, a ližući šape i dlake putem sline šire bakteriju dalje po svom tijelu. Većina oboljelih mačaka ne pokazuje znakove bolesti.
Dok za zdrave ljude ne predstavlja tešku bolest, bolest mačjeg ogreba može biti problem za -malu djecu,
-trudnice i
-imunokompromitirane osobe.
Simptomi
•••Tri do deset dana nakon ogrebotine ili ugriza (čega se puno zaraženih uopće ne sjeća) na mjestu oštećenja na koži pojavljuju se
-papule (manje ograničene promjene izdignute iznad razine kože) i
-pustule (mjehuri ispunjeni gnojnim sadržajem).
-Izraženi su i opšti simptomi:
-povišena temperatura, umor, opšta slabost, glavobolja i bolovi u zglobovima, a rjeđe gubitak apetita i/ili tjelesne mase, povećana slezena i upala grla.
•••Dve do tri sedmice nakon infekcije dolazi do povećanja lokalnih limfnih čvorova (lokalizacija ovisi o mjestu ogrebotine/ugriza), što može trajati mjesecima.
-Povećani limfni čvorovi u početku su čvrsti i osjetljivi, a zatim omekšaju te se može stvoriti fistula (nenormalan spoj između dvaju šupljih organa, ili šupljeg organa i slobodne površine, odnosno površine tijela) kroz koju curi gnoji sadržaj.
•••U vrlo rijetkim slučajevima, bolest mačjeg ogreba uzrokuje ozbiljne probleme koji utječu na kosti, zglobove, oči, mozak, srce ili druge organe. Najčešće se to događa kod djece mlađe od pet godina ili kod imunokompromitiranih osoba.
U slučaju da vas mačka ogrebe ili ugrize, ranu treba oprati sapunom i vodom. Naredne dvije do tri sedmice treba pratiti eventualnu pojavu znakova i simptoma. Ukoliko se isti razviju potrebno je obratiti se liječniku.
Mačje ogrebotine i ugrize treba prati antibakterijskim sapunom.
Dijagnostika
Sumnja na bolest mačjeg ogreba postavlja se na temelju anamnestičkih podataka o ugrizu mačke i kliničkog pregleda, a potvrđuje serološkim testovima, odnosno dokazom pozitivnog titra protutijela na Bartonellu henselae u krvi.
1.Serolpški test za dijagnostiku
-indirektni test fluorescentnih protutijela na B. henselae -(IFA) (koristi se tekućina ili tkivo iz limfnog čvora)
pokazao vrlo osjetljivim i specifičnim za otkrivanje infekcije izazvane s B. henselae i za dijagnosticiranje bolesti mačjeg ogreba.
2.ponekad je potrebno napravi biopsiju povećanog limfnog čvora kako bi se isključili drugi uzroci limfadenopatije.
Moguće komplikacije
Od 5 do 15 % oboljelih može imati neobične simptome(komplikacije)
•••Od mogućih komplikacija mogu se razviti:
•Parinaudov okuloglandularni sindrom je infekcija oka koja se manifestira simptomima sličnim konjunktivitisu, udruženima s bolnim povećanjem regionalnih limfnih čvorova.
Može se javiti uslijed direktnog prodora bakterije u oko ili indirektno putem krvi.
Ovaj sindrom se dobro liječi antibioticima, a u rijetkim slučajevima potrebno je ukloniti zaraženo tkivo iz oka.
•Encefalopatija je oštećenje moždanog tkiva koje se javlja ako se bakterija proširi na mozak. U nekim slučajevima može uzrokovati trajno oštećenje mozga i smrt.
•Neuroretinitis je upala optičkog živca i mrežnice oka koja uzrokuje zamagljen vid. Do upale dolazi ako uzročnik prodre do oka. Vid se obično oporavi prolaskom infekcije.
•Osteomijelitis je upala koštanog tkiva koja može rezultirati oštećenjem kosti. Postoje zapisi o oštećenjima koja su bila toliko velika da su zahtijevala amputaciju.
Liječenje
Bolest mačjeg ogreba ima blagi tok. Obično se spontano povuče u roku dva do četiri mjeseca i ne zahtijeva liječenje.
U slučaju izraženih bolova i nelagode ordinira se analgetik, a može pomoći i primjena grijanih kompresa na mjesto infekcije. Ukoliko dođe do omekšanja u limfnom čvoru, bol se može ublažiti aspiracijom sadržaja iglom.
U slučaju lokalne infekcije liječenje antibioticima u pravilu se ne propisuje jer nema jasnog učinka.
Međutim,liječenje antibioticima je korisno u slučaju bakterijemije (prisustvo bakterija u krvi)
-kod teških slučajeva i -imunokompromitiranih osoba,
kada zbog neliječenja može doći do infekcije kostiju, jetre i drugih organa što onda zahtijeva još ozbiljniji tretman.
•••••U većini slučajeva infekcija kod mačaka je asimptomatska ili se manifestuje u vidu blage infekcije i ne zahtijeva liječenje.
Životinjska bartoneloza može uzrokovati prolazno febrilno stanje(groznicu) u mačaka koje prolazi u roku 72 sata. Rijetko se može razviti upala srca koja otežava disanje.
Prevencija
Bolest mačjeg ogreba je moguće spriječiti potpunim izbjegavanjem kontakta s mačkama.
-Ukoliko to nije moguće, obavezno je pranje ruku nakon kontakta.
-Mačkama ne treba dopuštati grubu igru koja može dovesti do ogrebotina i/ili ugriza.
-treba izbjegavati kontakt s mačjom slinom, posebno oko usta, nosa, očiju i otvorenih rana.
*****Ujedno se preporučuje izbjegavati maženje mački lutalica i divljih mačaka.
•S obzirom da su mlade mačke i mačići najčešći prenosioci bolesti, osobe sa slabijim imunitetom koje žele imati mačku mogu smanjiti mogućnost zaraze usvajanjem mačke stare najmanje godinu dana.
Kako bi se preventirala infekcija kod mačke potrebno je:
1.redovno kontrolisati mačje buhe koje su prenosioci bolesti
2.držati mačku u kući i po potrebi joj davati antiparazitike kako bi se smanjila mogućnost zaraze.
•••••Obavezno se obratite ljekaru ukoliko imate povećane limfne čvorove a bili ste u kontaktu s mačkom ili vas je ogrebala ili ugrizla.
